v. pred. Krunoslav Kamenov

Rođen je 13. svibnja 1953. u Zagrebu, gdje je nakon završene Škole primijenjene umjetnosti na Filozofskom fakultetu 1981. diplomirao povijest umjetnosti i komparativnu književnost. Naziv magistra društveno-humanističkih znanosti iz područja povijesnih znanosti stekao je 1992. obranom rada pod naslovom “Oleografija u Hrvatskoj 1864-1914.” Kao stipendist DAAD-a boravio je 10 mjeseci 1984/85. u Münchenu (Ludwig Maximilian Universität i Zentralinstitut für Kunstgeschichte).

Kao postdiplomant pripravnik (od 1983.), stručni suradnik (od 1984.) i asistent (od 1988. do 1999.) bio je zaposlen na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje je predavao Umjetnost 19. stoljeća. Kao vanjski suradnik na Studiju dizajna Arhitektonskog fakulteta predavao je od njegovog osnutka Povijest umjetnosti II (od renesanse do 20. st.), kasnije i Umjetnost danas, a na Akademiji likovnih umjetnosti na odsjecima Likovne kulture i konzerviranja i restauriranja umjetnina predmete Teorija likovnih umjetnosti i Umjetnost 19. st. Kao predavač i viši predavač držao je na navedenim odsjecima Akademije likovnih umjetnosti od 2005. do umirovljenja 2018, predmete Umjetnost 19. st., Umjetnost 20. st. i Teorija likovnih umjetnosti, a potom kao vanjski suradnik i predmete Uvod u likovnu umjetnost i Suvremena i recentna umjetnost.

Od 1987. surađivao je povremeno kao istraživač na projektima Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu: 1989/90. prikupljao je dokumentaciju i materijal za temu Arhitektura secesije u Hrvatskoj i sudjelovao u radu Jugoslavenske komisije za UNESCO-v projekt zajedničke europske studije art nouveau / Jugendstil arhitekture.

Od 1994. do 2010. kontinuirano je koordinirao, prikupljao priloge i pisao članke (oko 200 jedinica) za njemačko enciklopedijsko izdanje „Allgemeines Kuenstlerlexikon“, Muenchen-Leipzig: K.G. Saur Verlag.

Član je Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske.

Istraživački interes usmjeren mu je općenito na svu likovnu umjetnost, književnost i film te njihove teorijske i tehničke i medijske pretpostavke, a posebno, u svrhu temeljitih priprema za predavanja, na teoriju umjetnosti i umjetnost 19. i 20. st., koje nastoji sagledati sa širih povijesnih i kulturoloških aspekata.

Teorija likovnih umjetnosti – glavne teorijske postavke umjetn. stvaralaštva od antike do 18. st. i metode pov. umjetnosti kao znanstvene struke od 18. st. do danas.

Suvremena i recentna umjetnost - stilski pravci, umjetnici i paradigmatska djela umjetnosti nakon 2. svjetskog rata od enformela do video umjetnosti; postmoderni oblici umjetničkog stvaranja.

– „Joan Miró Pjesnik boja“, Muzej grada Đurđevca (tekst u katalogu)

2022. – „Hundertwasser & Hasegava: Orijent & Okcident“, Muzej grada Đurđevca

2018. – „Hommage à Picasso“, iz zbirke Richard H. Mayer, Bamberg, Muzej grada Đurđevca (tekst u katalogu)

2015. – Željko Mucko: slikarstvo = paintings, Art magazin Kontura, Zagreb (monografija)

2007. – Mirjana Marušić Gorska, Pula (monografija, s B. Hlevnjak)

2000. – „Muenchen i hrvatski slikari druge polovice XIX. Stoljeća“, u Hrvatska/Mađarska/Europa. Stoljetne likovno-umjetničke veze, ur. J. Damjanov, Zagreb

2000. – „Les aspects ideologiques at la reception du roman dans l’architecture du XIXe siecle en Croatie“, u L’invention de l’art roman au XIXe siecle, Revue d’Auveregne

1996. – „Zagreb: Bildende Kunst“, u transLOKAL": 9 Staedte im Netz (1848-1918), Hrsg. von G. M. Dienes, Graz

1993. – „The Nineteenth Century“, u Cultural Heritage of Croatia in the War 1991/92, Zagreb

1988. – „Oleografija u Hrvatskoj 1864-1918“, Galerija likovnih umjetnosti Osijek