Nastavni plan
Nastava se u prvoj godini sastoji od općih likovnih kolegija, kolegija iz povijesti umjetnosti te prirodoslovnih kolegija. Studenti kroz obrazovni proces razvijaju likovni senzibilitet i vještine, te stječu teorijsko znanje o materijalima, tehnikama i tehnologijama likovnog postupka, ključnima u pristupu, dijagnostici i razumijevanju umjetničkih djela.
Tijekom druge godine nastava je ravnomjerno usmjerena na kolegije odabranog likovnog područja, povijesti umjetnosti, prirodoslovlja i stručnih teorijskih sadržaja, postupno usvajajući interdisciplinarni način rada svojstven konzervatorsko-restauratorskoj struci. Krajem druge godine studenti kroz satnicu restauratorske prakse započinju s primjenom svladanog gradiva i praktičnom nastavom konzerviranja-restauriranja na umjetninama.
Na trećoj godini studija kolegiji su usmjereni k potrebama konzervatorsko-restauratorske struke. Naglasak je na praktičnom radu, a nastava se odvija u blok satima koji omogućavaju predan i fokusiran rad, te kvalitetnu terensku nastavu. Studenti ujedno svladavaju znanstvenu metodologiju rada kroz prirodoznanstvene teorijske predmete i predmete iz tehnologije kako bi razvili znanja i vještine potrebne za rješavanje složenih problema konzerviranja-restauriranja kao cjelovitog procesa, korištenjem istraživanja i kritičkim tumačenjem rezultata. Nakon treće godine studenti mogu procijeniti stanje i utvrditi razloge promjena na umjetninama, stječu znanja o karakteristikama materijala, mogu prezentirati program konzervatorsko-restauratorskih radova, rade u timu i sudjeluju u zajedničkim projektima.
Na četvrtoj godini velika satnica stručnih konzervatorsko-restauratorskih kolegija studentima omogućuje intenzivan praktičan rad na umjetninama u radionicama Odsjeka, ali i kroz terensku nastavu. Istodobno, humanistički kolegiji razvijaju sposobnost interpretacije umjetničkih djela unutar njihova povijesnog, društvenog i kulturnog konteksta. Studenti produbljuju razumijevanje umjetničkih stilova, tehnika i značenja, razvijaju kritičko mišljenje te osvještavaju važnost kulturne baštine kao dijela šireg povijesnog i identitetskog nasljeđa.
Značajan dio nastave posvećen je restauratorskoj praksi, koja uključuje višednevni i višetjedni rad na terenu te izvođenje zahvata na umjetninama in situ. Do završetka četvrte godine studenti ovladavaju rekonstrukcijom nedostataka u svim slojevima umjetnine, samostalnim vođenjem konzervatorsko-restauratorske dokumentacije te stručnom prezentacijom izvedenih zahvata.
Peta godina u cijelosti je posvećena diplomskom radu. Uz mentorsko vodstvo studenti samostalno procjenjuju stanje i oštećenja umjetnine, planiraju konzervatorsko-restauratorske zahvate, određuju potrebne analize i primjenjuju odgovarajuće metode rada, integrirajući tijekom studija stečena teorijska znanja i praktične vještine.