Autori knjižničari

Mnogi poznati filozofi, pisci i znanstvenici radili su u nekom razdoblju svoga života kao knjižničari (Eratosten, Benjamin Franklin, David Hume, Béla Hamvas i mnogi drugi), a neki od njih dali su i značajan doprinos knjižničarskoj struci (poput filozofa, matematičara, filologa i povjesničara Gottfrieda Wilhelma Leibniza). Bilo je tu dosta zanimljivih autora, a ovdje ćemo predstaviti njih sedmoricu iz literarnog i likovnog područja.

 

 

Giacomo Casanova (1725. – 1798.)

Casanova je bio pisac, prevoditelj, glazbenik, diplomat, putnik, opsjenar. Njegov lik i pustolovan život predstavljeni su u više romana i filmova (pogledajte „Fellinijevog Casanovu“). Napisao je  memoare koji se drže autentičnim i vrijednim prikazom društva 18. stoljeća i važan su povijesni izvor. Djelo je započeo pred kraj života, kao knjižničar grofa Waldsteina u Češkoj, što je bio "jedini lijek za sprječavanje ludila ili umiranja od tuge". Reklo bi se da je ostarjelom Casanovi nakon pustopašnog lutanja bilo prilično dosadno u malome mjestu i u izoliranoj knjižnici, ali to ga je barem potaklo da piše.

 

Johann Wolfgang von Goethe (1749. – 1832.)

Gothe je za svoga života u Weimaru obnašao mnoge važne dužnosti, te je djelovao u državnom savjetu i diplomatskoj službi, bio je upravitelj rudnika škriljca, direktor kazališta i raznih drugih kulturnih institucija, a između ostaloga postao je i upravitelj vojvodske knjižnice. Tome je poslu pristupio s jednakim žarom i jednako temeljito kao i svima ostalima. Nabavljao je nove police, odredio radno vrijeme knjižničarima, nadgledao katalogizaciju, naredio da se iščupa cijela živica koja je navlačila vlagu u prostore knjižnice, uredio nova pravila kod posudbe i povrata knjiga, pokrenuo prodaju duplikata i nepotrebne građe putem aukcija i nadgledao tko se služi ključevima knjižnice. Važan zadatak bio mu je spajanje vojvodske knjižnice i knjižnice Sveučilišta u Jeni. (Vidi: Goethe as Librarian, Author(s): Christa Sammons, Source: The Yale University Library Gazette, July 1978, Vol. 53, No. 1, pp. 26-28, URL: https://www.jstor.org/stable/40858660) Goethe je bio humanist širokoga znanja i čitavoga života se sustavno obrazovao u raznim područjima, pa ne čudi da je bio i predani knjižničar.