doc. dr. sc. Iva Odak

Rođena je 1979. godine u Splitu. Na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 2007. godine, a doktorirala 2015. godine. Od 2007. godine zaposlena je u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu, u Centru za istraživanje i razvoj obrazovanja, gdje je trenutno zaposlena na radnom mjestu znanstvene suradnice. 2008. boravila je na Odsjeku za sociologiju Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Paviji, Italija, kao stipendistica Coimbra Group Hospitality Scheme Programme. 2017. godine izabrana je u naslovno znanstveno-nastavno zvanje docenta u području društvenih znanosti, polje sociologija (na Sveučilištu u Zagrebu). Od 2022. predstojnica je Centra za istraživanje i razvoj obrazovanja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. Članica je uredništva časopisa Sociologija i prostor te časopisa Revija za sociologiju. Članica je Hrvatskog sociološkog društva i Hrvatskog udruženja za obrazovna istraživanja. Bila je vanjska suradnica u izvođenju nastave na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a od 2020. godine je vanjska suradnica i nositeljica kolegija Sociologija obrazovanja i Umjetnost, društvo i obrazovanje na Nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Vodila je više znanstveno-istraživačkih projekata te sudjeluje kao članica projektnih timova na različitim domaćim i međunarodnim projektima iz područja sociologije i interdisciplinarnih znanosti, objavljuje znanstvene radove u inozemnim i domaćim publikacijama, sudjeluje na znanstvenim i stručnim konferencijama u Hrvatskoj i inozemstvu te u radu profesionalnih udruženja iz područja sociologije i obrazovanja.

U svom znanstvenom i istraživačkom radu doc. dr. sc. Iva Odak bavi se sociologijom obrazovanja, s naglaskom na istraživanje društvenih nejednakosti na svim obrazovnim razinama. Posebno se ističe usmjerenost na teme socijalne i kulturne reprodukcije i istraživanje teorijskih, metodoloških i empirijskih pristupa navedenim temama. Također, navedenim temama se bavi kroz nacionalnu i međunarodnu perspektivu, komparativno, kao i kroz makro perspektivu obrazovnih sustava, mezo razinu obiteljskog društvenog porijekla, ali i individualnu razinu s fokusom na aspiracije i obrazovne odluke. Njeni istraživački i nastavni interesi, osim sociologije obrazovanja, obuhvaćaju i sociologiju umjetnosti, odnosno načine na koje umjetnost djeluje na društvo i društvo na umjetnost i umjetnike, uzimajući u obzir različita područja umjetnosti.

Sociologija obrazovanja - kolegij priprema studente za razumijevanje složenih društvenih prilika i svih kontekstualnih faktora koji djeluju na sustav odgoja i obrazovanja i sve njegove aktere.

Umjetnost, društvo i obrazovanje - cilj kolegija je usvajanje znanja o temeljnim sociološkim teorijama umjetnosti te razvoj kritičkog mišljenja vezanog uz društvene funkcije umjetnosti.

– Odak, I., Baranović, B. i Baketa, „Podigneš svoje dokumente i odeš“: kvalitativna analiza iskustava osoba koje su odustale od studija, Sociologija i prostor, 61 (3 (228)), 517-539. https://doi.org/10.5673/sip.61.3.4

– Odak, I., Marušić, I., Matić Bojić, J., Puzić, S., Bakić, H., Eliasson, N., ... Veldin, M., “Teachers’ Social and Emotional Competencies: A Lever for Social and Emotional Learning in Schools”, Sociologija i prostor, 61 (1 (226)), 105-122.

– Puzić, S., Gregurović, M. i Odak, I., “Horizontalne razlike u visokom obrazovanju u Hrvatskoj: učinci različitih oblika kapitala na odabir fakulteta različitog društvenog statusa”, Revija za socijalnu politiku, 28 (1), 5-23.

– Puzić, S., Šabić, J. i Odak I., “Vocational School Students' Aspirations for Higher Education and Selected Social Background Characteristics”, Sociologický časopis, 57 (6). 661-682.

– Puzić, S., Šabić, J. i Odak, I., “Inozemstvo, Zagreb ili neki drugi grad u Hrvatskoj? Društveno porijeklo, racionalnost izbora i aspiracije srednjoškolaca prema mjestu studiranja”, Revija za sociologiju, 50 (2), 285-308.

– Puzić, S., Odak, I. i Šabić, J., “Educational Outcomes and Aspirations of Upper Secondary School Students: The Cultural Capital and Relative Risk Aversion Perspectives”, Sociologija, 61 (3), 368-388.

– Odak, I. i Puzić, S., “Perspektiva društvenog podrijetla – Želje, planovi i stavovi učenika završnih razreda srednjih škola o prijelazu iz srednjeg u visoko obrazovanje”, u Što nakon srednje? Želje, planovi i stavovi hrvatskih srednjoškolaca, Ristić Dedić, Z. i Jokić, B. (ur.), Agencija za znanost i visoko obrazovanje, 84-104.

– Puzić, S., Gregurović, M. i Košutić, I., “Kulturni kapital i obrazovne nejednakosti u Hrvatskoj, Njemačkoj i Danskoj: usporedna analiza PISA 2009 podataka”, Revija za socijalnu politiku (25) 2; 133-157.

– Košutić, I., The Role of Cultural Capital in Higher Education Access and Institutional Choice. Center for Educational Policy Studies Journal, Vol. 7, No. 1: 149 – 169.

– Doolan, K.; Košutić, I.; Barada, V., “Reinforcing social disadvantage: Institutional habitus in Croatian higher education”, u Die Organisation von Bildung: Soziologische Analysen zu Schule, Berufsbildung, Hochschule und Weiterbildung, Leeman, Regula Julia ; Imdorf, Christian ; Powell, Justin J.W. ; Sert, Mihael (ur.). Weinheim : Beltz Juventa. Str. 308-329.