Ana Kovačić

Ana Kovačić rođena je 1986. u Zagrebu.

2010. završila je kiparstvo na ALU, a 2013. nove medije na odsjeku za Animirani film i nove medije Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.

2009. boravi na studentskoj razmjeni na Indiana University of Pennsylvania, Indiana, PA, SAD, a 2011. na London Metropolitan University, London, UK, te University of Ulster, Belfast, UK.

2016./2017. boravi na rezidencijalnom programu na Akademie Schloss Solitude, Stuttgart, Njemačka, 2019. u okviru projekta Magic carpets na rezidenciji u Kaunasu, Litvi, a 2019./ 2020. na B.A.D. Foundation, Rotterdam, Nizozemska.

Od 2014. članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Od 2022. radi u svojstvu vanjske suradnice na ALU u Zagrebu, a od 2024. u zvanju naslovnog docenta.

Trenutačno je zaposlena na određeno kao docent na ALU u Zagrebu.

Od 2009. izlaže samostalno i skupno.

2017. nominirana je za Nagradu Radoslav Putar, 2016. za T-HT nagradu, a 2013. za nagradu ESSL. 2015. osvojila je nagradu festivala Vizura Aperta u Momjanu. Radovi joj se nalaze u kolekciji Erste banke.

Od 2021. pokretačica je i organizatorica Umjetničke rezidencije CIMA u gradu Hvaru, te je od 2024. programska voditeljica društveno-kulturnog centra Fabrika 35 u gradu Hvaru.

Kroz svoj rad formalno istražujem interakciju kiparstva i drugih medija, te potencijal ovakve interakcije i kako ga mogu prikazati kroz prostorni postav radova.

Tematski istražujem povezanost između osobne i kolektivne memorije, te način na koji je memorija upisana u naša tijela i prostore u kojima živimo.

Čini se da prostor dijeli neke karakteristike s tijelom; i on kao i tijelo svjedoči životima, emocijama, kompliciranoj igri identiteta i odnosa; i u njega se upisuju tragovi nakupljeni vremenom, i on postaje palimpsest. U tom smislu, prostor doživljavam kao živući spomenik u kojeg se neprestano upisuju nova značenja.

U mom radu memorija ne služi samo za sakupljanje prošlosti, već sakupljeno nastojim rastaviti i ponovo sastaviti istražujući na granici osobnog i kolektivnog.

Pierre Nora spominje nevidljivu nit koja nas spaja i povezuje naizgled nepovezano. Kako kaže, to naizgled nepovezano tvori raščlanjenu mrežu kojoj pripadaju svi zasebni identiteti tj. to naizgled nepovezano tvori nesvjesnu organizaciju kolektivne memorije. Mogla bi reći da me zanima ta nevidljiva nit.

Radove gradim istražujući granicu i na granici dokumentarnog.

Pri sakupljanju materijala i prevodeći sakupljene dokumentarne materijale u rad posebno mi je bitno voditi računa da sam istovremeno i promatrač i sudionik, bitno mi je da Pogled postaje onaj jednakog, koji prezentira osobitom bliskošću.[1]

Radove gradim organski, oni rastu s vremenom i odnosom prema ljudima i prostoru s kojima radim. Doživljam ih kao nusprodukte određenog procesa, bilo osobnog, bilo istraživačkog, pa ih u tom smislu doživljavam performativnima. Bitno mi je da ovakav organski pristup bude vidljiv i u završnom prostornom postavu rada.

Svoj proces nastajanja rada osijećam bliskim opisu Tacite Dean, koja je svoj proces opisala ovako: Ono je postalo putovanje u prošlost duž crte koja dijeli činjenicu od fikcije, i više nalikuje putovanju kroz podzemni svijet slučajne intervencije i epskog susreta nego ijedno drugo mjesto koje poznajem. [2]

[1] Kolešnik, Ljiljana (ured.) Feministička likovna kritika i teorija likovnih umjetnosti : izabrani tekstovi (Pollock, Griselda, Modernost i prostori ženskosti), Centar za ženske studije, Zagreb, 1999

[2] Foster, Hal, Arhivski nagon, Ogledi i rasprave, 30.1.2005., uredila Evelina Turković

Kiparstvo 1/RS, 1/RK i 3/RK su praktični umjetnički predmeti na kojima studenti restauracije prve i treće godine uče modelirati.

Na 1. godini krećemo od osnovnih prema kompleksnijim zadacima kako bi do kraja godine uspjeli savladati modeliranje portreta prema živom modelu, a na 3. godini radimo na zadacima koji su specifični za restauratore kipare kao što su modeliranje šake, stopala i draperije.

– “Draga”, Galerija VN, Zagreb

– “Dom u de/konstrukciji”, Atelier am Eck, Düsseldorf

– “Geografije (post)apokalipse”, Galerija Prsten, Zagreb

– “Migrating species - reflections on moving”, Magic carpets landed, Aveiro, Portugal;

2019. – 12. Kaunas biennale, Kaunas, Litva

2018. – “Kuća poso: tražim smještaj za sezonu“, 4. Hvar etno festival, Humac, Hvar; 34. Salon mladih, Dom HDLU

2018. – “Gdje je dom”, Borders, Museo Patio Herreanio, Valladolid, Španjolska

– “Gdje je Jasenaš?”, 13. Trijenale kiparstva, Gliptoteka HAZU (2016. Galerija SC; MKC Split ; Erste fragmenti, Galerija Kranjčar; thtnagrada@msu.hr, MSU; 2015., Gradski muzej Virovitica)

2013. – “Popup 12”, Esseker centar, Osijek ; Plevnik-Kronkowska gallery, Celje, Slovenija